10000 koraka dnevno – samo mit ili zaista ima efekta?

Verovatno ste čuli o 10 000 koraka dnevno, dosta se govori o tome, postoji i gomila mobilnih aplikacija koje broje korake, a sve to jer je navodmo 10 000 koraka dnevno sasvim dovoljno da održite dobru formu i smršate. Da li je to istina?

Da li 10 000 koraka dnevno pomaže u mršavljenju?

Mnogi ljudi se, kada čuju o 10 000 koraka, sasvim logično zapitaju kakvih koraka, koliko brzo je potrebano hodati, ne može imati isti efekat lagana šetnja i brzo hodanje. A kada jednom počnemo da preispitujemo, pitanja se samo nižu. Na primer, znamo da neke osobe lakše gube kilograme dok kod nekih to ide sporije, organizmi se razlikuju, kako onda 10 000 koraka dnevno može da donese efekat svima? I ko je to uopšte smislio? Postoje li naučna ispitivanja i studije koje potvrđuju efekat ove metode?

Hodanje je u svakom slučaju dobro i ako želite da praktikujete ovaj izazov – samo napred, biće vam od koristi, ali se prvo zapitajte šta vam je cilj i kakvu korist očekujete. Ako je cilj mršavljenje  – ovo najverovatnije neće biti dovoljno.

Poreklo priče o 10 000 koraka

Nećete verovati šta je u osnovi ove ideje! Šalimo se, što ne biste verovali da je to marketing, nije malo poluinformacija i dezinformacija proizišlo iz namere da se nešto proda i ostvari veća zarada. U ovom slučaju je trebalo prodati pedometar koji je 1965. bio novi proizvod jedne japanske kompanije i bio nazvan Manpo-kei što se bukvalno prevodi kao “10 000 koraka”, A zato baš 10 000? Pa, lako se pamti i veći je od broja koraka koji većina ljudi dnevno pređe, a opet ne tako veliki da većina ne može da dostigne cilj. Dakle, nikakve procene uticaja na sagorevanje kalorija nisu rađene niti išta slično, broj je prosto… zgodan.

Šta kažu stručnjaci o 10 000 koraka?

Tomas Hiraj, direktor Centra za barijatriju i metaboličke poremećaje u kalifornijskoj bolnici San Hoze kaže da je generalna procena da uz 10 000 koraka dnevno možemo potrošiti 300 do 400 kalorija na dan, ali da se za preciznije podatke mora uzeti u obzir i telesna masa, brzina hodanja, dužina koraka, vrsta terena po kome se hoda, da li se hoda uzbrdo ili po ravnom. Ako bi se sprovela istraživanja koja bi uzela u obzir ove faktore, onda bi se dalje moralo voditi računa o tome koliko se kalorija unosi u organizam jer je za mršavljenje potrebno da trošimo više nego što unosimo. Hiraj smatra da 10 000 koraka mogu biti možda jedan deo fizičkih aktivnosti koje radimou cilju mršavljenja, uz odgovarajuću ishranu.

Na stranu mršavljenje, 10 000 koraka dnevno se odavno povezuje i sa smanjenjem rizika od demencije, srčanih bolesti, karcinoma i preuranjene smrti, a o tome sada zaista i postoji naučna studija čiji su zaključci da je uočena moguća povezanost između pređenih koraka i manjeg rizika od razvoja demencije, da svakih 2000 pređenih koraka postepeno umanjuje rizik od preuranjene smrti za 8 do 11%, a slične veze su uočene i u slučajevima kardiovaskularnih bolesti i razvoja karcinoma. Takođe se pokazalo da zdravlju više doprinosi brzina hodanja nego broj koraka. 

Dakle, ako želite da probate da prelazite 10 000 koraka dnevno, imate našu podršku, i bez studije znamo da hodanje ne može biti beskorisno. ALI ne očekujte da obavezno smršate.

About the Author

You may also like these